Tekstovi s ključnom riječi: znanost

Majke znanstvenice i mit o fleksibilnosti

U viralnoj snimci intervjua profesora političkih znanosti Roberta E. Kellyja u sobu upada dvoje male djece i intervju se pretvara u urnebesnu komediju. Kellyjeva supruga ulazi u sobu, grabi male ljude i pužući zatvara vrata sobe. Kelly u odijelu s kravatom, zatvorenih očiju, ostaje skamenjen u kadru.

Kao profesorica i majka dviju malih kćeri, vidim obrise svoga života u ovom duhovitom isječku. I ja sam se zaključavala u radnu sobu zbog telefonskih intervjua, pokušavala zvučati usredotočeno i ozbiljno dok sam se u sebi molila da dijete ne počne lupati po vratima ili vrištati i tako razotkrije da radim od kuće.

Zabavan parodični video objašnjava mogu li se žene baviti matematikom

Još 2006. godine Stanfordska psihologinja Carol Dweck objavila je istraživanje koje je pokazalo kako djevojke intelekutualnu sposobnost za rješavanje matematičkih zadataka percipiraju kao ‘talent’, dok od njih bježe ukoliko postanu izazovni. Dječaci nemaju ovaj problem – ako i vjeruju da je matematička sposobnost nešto što je urođeno, oni smatraju da imaju taj talent, a ako u to i ne vjeruju, žele napredovati kroz izazov. Djevojke koje vjeruju u to da mogu razviti različite matematičke vještine lakše pronađu svoj put kroz izazove, pa čak i nadmašuju dječake.

Ovo istraživanje pokazuje koliko se rano počinju razvijati predrasude o ženama u STEM industriji i zašto toliki broj žena i djevojaka tijekom svojih života odustaje od STEM industrije. Harnisch Foundation i raznoliki ženski kreativni timovi odlučili su ukazati na ovaj problem videom ‘Matematički mozak’ kojeg su u stilu medijskih kampanja iz 80-ih lansirali u utorak, 14. ožujka, u čast Pi danu.

  • u rubrici svijet

U nastanku je 'Radioactive', film o Marie Curie baziran na grafičkoj noveli

Redateljica Marjane Satrapi, autorica filmova Persepolis i Berlin, I Love You službeno je potvrdila kako će ove godine započeti sa snimanjem filma pod radnim nazivom Radioactive, baziranom na životu i radu velike fizičarke i kemičarke Marie Curie.

Skripta za film napravljena je po grafičkoj noveli Lauren Redniss ‘Radioctive: Marie & Pierre Curie: A Tale of Love and Fallout’. Knjiga predstavlja prekrasnu priču popraćenu zadivljujućim crtežima jedinstvene i upadljive estetike, pa će pravo zadovoljstvo biti vidjeti koliko će od te estetike utjecati i na sam film. Za adaptaciju knjige u scenarij zadužen je Jack Thome.

  • u rubrici svijet

32 plakata moćnih znanstvenica koja bi svaka učionica trebala imati

U svijetu čija je donedavna povijest ispisana isključivo kroz pera muškaraca koja su bilježila uspjehe drugih muškaraca, ne čudi ako čak ni danas većina osoba nije u stanju nabrojati barem deset poznatih znanstvenica.

Na pamet će im možda pasti dvije ili tri znanstvenice, od kojih je najpoznatija vjerojatno dvostruka dobitnica Nobelove nagrade, Marie Curie, fizičarka i kemičarka čiji je rad doveo do otkrića radioaktivnosti. Ipak, preostaje na stotine znanstvenica koje su svojim djelovanjem utjecale na znanost kakvu danas poznajemo, a čija su imena još uvijek nepoznata u javnosti.

Borba za slobodan pristup znanstvenim članicima djevojke iz Kazahstana

Možda ste već koristilie za Sci-Hub, no neovisno o tome jeste li odgovorili potvrdno sigurno ne znate tko stoji iza ovog projekta. Alexandra Elbakyan, 27-godišnja studentica iz Kazahstana, vodi bazu od preko 50 milijuna 'ukradenih' znanstvenih članaka, koštajući izdavače oko 10 milijardi dolara godišnje. Paralelno sa studijem vodi širokopojasnu borbu za oslobođenje znanja od 'tiranije izdavača'.

„Možemo osporavati tvrdnju da je kršenje autorski prava krađa, no čak i da je, u ovom je slučaju opravdana. Sav sadržaj bismo trebali moći dijeliti bez ograničenja, no zakoni o autorskim pravima su osobito štetni za obrazovanje i istraživanje.“

  • u rubrici svijet

Projekt perspektivne znanstvenice odbijen jer je mlada i želi surađivati sa svjetskim sveučilištima

Odlazak mladih u inozemstvo u potrazi za boljim prilikama problem je koji se u Hrvatskoj često ističe, očekivali bismo stoga da Hrvatska djelovanjem svojih institucija ne otežava povratak mladih perspektivnih osoba, koje znanje stečeno vani žele primjeniti u svojoj zemlji. Ipak upravo se to dogodilo Vinkovčanki Tei Žakuli, piše N1.

Žakula je doktorirala na jednom od najprestižnijh sveučilišta svijeta, Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD-u, nakon čega se odlučuje vratiti u Hrvatsku gdje postaje docentica i osniva Laboratorij za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Sljedeći korak bilo je pokretanje vlastitog istraživačkog tima za što joj se pružila prilika kada je Hrvatska zaklada za znanost objavila natječaj ‘Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena’.

Lise Meitner: Fizičarka koja nije izgubila ljudskost

Lise Meitner, austrijsku nuklearnu fizičarku, već je za života Albert Einstein prozvao „Marie Curie germanskog svijeta“. Svojim je pionirskim radom direktno sudjelovala u objašnjenju pojma nuklearne fisije, odnosno cijepanja atomskih jezgara, a za što je punopravno zaslužila Nobelovu nagradu 1944. godine. Iz političkih razloga, nagrada je dodijeljena njenom koautoru Ottu Hahnu u jednoj od najvećih povijesnih nobelovskih kontroverzi. Unatoč nepravdi, Meitner je do kraja života ostala aktivna znanstvenica i žustra kritičarka nacističkog društva.

Meitnerina priča započinje 7. studenog 1878. godine, kada je rođena u Beču u židovskoj obitelji. Kao i mnoge žene iz tog razdoblja, unatoč svom gorljivom interesu za matematiku i fiziku, Meitner nije imala šanse za studij – austrijska sveučilišta u to doba nisu primala žene. Tako je njena formalna edukacija naizgled završila u 14. godini. Meitner će se tog doba kasnije prisjećati s razočaranjem:

Odobren novi inovativni lijek za uznapredovali rak dojke

Europska agencija za lijekove (EMA) prošloga je tjedna odobrila stavljanje u promet lijeka palbocikliba, kao inovativne terapije za uznapredovali, metastatski rak dojke, budući da su klinička ispitivanja pokazala da lijek znatno produžuje život žena koje se bore s tim najtežim oblikom raka dojke.

Metastatski rak dojke najteži je stadij bolesti kada se rak proširio na ostale organe te je kao takav neizlječiv, a razvije se kod približno jedne trećine žena kojima je dijagnosticiran rani rak dojke i koje su primale standardnu terapiju.

  • u rubrici svijet

Maria Skłodowska - žena koja je pomicala granice

Na današnji dan, 1867. godine, rodila se Maria Skłodowska, dobitnica dviju Nobelovih nagrada (1903. i 1911.) i do danas jedina žena koja ih je dobila dvije, danas poznatija kao Marie Curie.

Maria Skłodowska rodila se u Varšavi, u obitelji koja se bavila znanošću: otac joj je bio profesor matematike i fizike, dok joj je majka bila učiteljica. Relativno rano, s 11 godina, ostala je bez majke, a godinu prije izgubila je i jednu od svojih starijih sestara. Navodno je upravo zbog toga odbacila i vjeru, te se cijelog života predstavljala kao agnostik.

Ljudski mozak ne poznaje rodnu binarnost

Zajednički rad znanstvenika/ca iz Izraela, Njemačke i Švicarske rezultirao je novim spoznajama o (ne)postojanju muškog i ženskog mozga. Autori istraživanja u opisu značajnosti studije navode sljedeće:

“Spolne/rodne razlike među mozgovima društveno su važna tema jer se njihovo pretpostavljeno postojanje koristi kao argument kojim se dokazuje da ljudi pripadaju u dvije jasno definirane kategorije – i to ne samo kada je riječ o njihovim genitalijama – te se kao takav koristi kako bi se opravdale razlike u odnosu prema muškarcima i ženama. Ovdje smo prikazali da iako spolne/rodne razlike u mozgu i ponašanju postoje, ljudi i ljudski mozgovi čine jedinstvene mozaike obilježja, od kojih su neka učestalija kod muškaraca nego kod žena i obrnuto, dok su neka podjednako učestala u obje skupine. Naši rezultati demonstriraju kako bez obzira na razloge zabilježenih spolnih/rodnih razlika u mozgu i ponašanju  (genetika ili odgoj), ljudski mozgovi ne mogu biti kategorizirani u dvije kategorije ženskog i muškog mozga.”

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed