Tekstovi s ključnom riječi: internet

Feminizam ili ne? - blog prosudbe

Iz nepresušnog vrela internetskog sadržaja, ovih se dana pojavio novi blog zanimljivog sadržaja. "Is This Feminist " uradak je nepoznatog autora/ice koji sadrži slike žena u njihovim svakodnevnim aktivnostima (pranju rublja, trčanju, ispijanju kave, spavanju, slušanju glazbe) s jednim pitanjem: "Je li ovo feminizam?".

Uz kratko objašnjenje ispod svake slike autor/ica nudi dva moguća odgovara: "problematično" ili "predstavlja feminizam".

Nova platforma u BiH: portal Zenskaposla.ba

U Centru za medijsku i kulturnu dekontaminaciju u Sarajevu predstavljen je feministički portal www.ženskaposla.ba, koji služi kao otvoreni i i nezavisni prostor profesionalnim novinarima/kama i rastućoj zajednici građanskih novinara/ki u kojem se imaju priliku sastati, razgovarati te naučiti koristiti nove medije i tehnologije za pozitivne promjene u društvu.

U projekt su uključene Valentina Pellizzer, Amila Topčagić, Leila Šeper, Hana Kevilj i Krystyna Žukowska, a „s obzirom da je svaki posao ženski posao, na portalu će se naći relevantan sadržaj o glazbi, sportu, politici, društvu, kulturi, filmovima, svemu što čini naš život zanimljivim i svemu što mi stvaramo“, ističu članice redakcije.

800 žena nordijske književnosti (web)

Nije tajna da su žene nedovoljno predstavljene u mainstream literaturi.  Sada, zahvaljujući  odličnoj stranici History of Nordic Women's Literature, tisuću godina vrijedne povijesti ženske nordijske književnosti dostupno je klikom miša.

Stranica koja je zajednički projekt Danskog centra za informacije o spolu, jednakosti i nacionalnosti i Švedske nacionalne izvorišne knjižnice za studije o spolu sakupila je podatke o preko 800 spisateljica. 

ACTA – glad koju treba spriječiti

Ima već par mjeseci kako sam kupila knjigu Massima Montanarija Hrana kao kultura (Sandorf, 2011). Poslije mog iskustva gladovanja devedesetih, hrana u mojim očima nikad nije povratila svoj stari status i ostala tek potreba, ona je postala nešto više. Svaki put kad je neki objed u pitanju, u glavi mi se oko obroka vrti tisuću pitanja.

Prvo je svakako – kako je moguće gladovati pored toliko hrane u svijetu? Kako je bilo kakva neimaština moguća pored silnog obilja kojem svakodnevno svjedočimo?

 

Slučajnost ili ne – na polici, odmah pored knjige Hrana kao kutura, stoje sabrane pjesme Marije Čudine. Marija Čudina je, za one koji ne znaju, također dugo vremena gladovala i živjela u siromaštvu. Hrvatska je pjesnikinja isprva radila kao novinarka u Splitu. Njezinu je prvu knjigu pjesama Nestvarne djevojčice objavila zagrebačka Mladost 1959. godine. Ona se potom udaje za srbijanskog slikara Leonida Šejku i odlazi živjeti u Beograd. Da skratim – oboje su živjeli vrlo skromno, zbog čega je Šejka nakon nekog vremena ostavio svoju suprugu kako bi se oženio bogatom pokroviteljicom. Čudina je umrla u siromaštvu 1986. godine u Beogradu.

Ono što povezuje sabrane pjesme Marije Čudine i knjigu Massima Montarija nije, međutim, samo slijed mojih asocijacija, niti fizička bliskost naslova na mojoj polici, već činjenica da je postojala mogućnost da ne čujem ni za jedno od njih i stoga – ne mognem napisati tekst koji sada čitate.

Naslov Hrana kao kultura je u ovom slučaju vrlo indikativan jer ga je inverzijom moguće pretvoriti u naslov koji bi bio jednako zanimljiv. Kada govorimo o hrani kao kulturi, možemo istovremeno govoriti i o kulturi kao hrani, o čemu također mogu s određenim autoritetom govoriti jer ne samo da sam osjetila glad izazvanu nedostatkom hrane, već sam bila u prilici osjetiti glad izazvanu nedostatkom kulturnih događaja i prije svega – knjiga.

Primjera koji mogu ilustrirati nedostatak knjiga je doista mnogo, ali najjače sam ga osjetila na filozofskom fakultetu u Tuzli, gdje smo moje kolege i ja bili zakinuti za najelementarniju literaturu potrebnu za naš studij. Dobro se sjećam da sam slučajno naišla na Rolanda Barthesa, na njegovo Carstvo znakova u knjižnici Filozofskog fakulteta, ali je moja radost bila kratkotrajna jer ju je ubrzo netko ukrao. Ukradena knjiga je u većini slučajeva značila da je za studija više nećemo imati priliku pročitati jer novaca za nabavku novih naslova jednostavno nije bilo. Uza sve to, nitko od studenata nije imao novaca da knjigu kupi sam, a vrlo često ni načina da do nje dođe.

Tomislav Medak: Kraći osvrt na ACTA-u

(Kome se ne da čitati, neka dođe 11.2. u subotu u 15h na demonstracije na Zrinjevcu)

Ovih tjedana učestali su protesti međunarodne javnosti protiv zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma koji bi zadiranjem u tehničko i pravno uređenje komunikacije na internetu trebali spriječiti ilegalnu razmjenu datoteka, tzv. piratstvo.

Protest 18. siječnja protiv dva komplementarna zakonska prijedloga SOPA i PIPA koji su se našli pred američkim Senatom i Kongresom jedva da se slegao, a već su 26. siječnja Europska unija i 22 zemlje članice stavile svoj potpis na međunarodni trgovinski sporazum ACTA ("Anti-Counterfeiting Trade Agreement - Trgovinski sporazum protiv krivotvorina") protiv kojeg će građani diljem Europe izaći na ulice u subotu 11. veljače.

U tim prosvjedima ogleda se osnovan strah sudionika komunikacije na internetu da će radi zaštite ekonomskog interesa muzičke i filmske industrije zakonodavci žrtvovati onaj otvoreni i neutralni internet koji je doveo do eksplozije javnog govora, okupljanja i djelovanja, pogodujući time cenzuri i narušavajući temeljna građanska prava.

Zaustavimo ACTA-u! Globalna borba protiv piratstva pokušava nemoguće, a postiže nepoželjno

26. siječnja 2012. Europska unija i 22 zemlje članice stavile su potpis na "Anti-Counterfeiting Trade Agreement - Trgovinski sporazum protiv krivotvorina", poznatiji pod skraćenicom ACTA.

Uspješno "zamračenje" kojim je 18. januara 7000 internetskih stranica predvođenih Wikipedijom protestiralo protiv dva komplementarna zakonska prijedloga pred američkim Kongresom i Senatom pod kodnim imenima SOPA i PIPA nije ni završilo, a već su do nas počele dopirati vijesti kako se u zakonodavnoj borbi protiv piratstva nad internetskom komunikacijom i temeljnim pravima na javni govor, okupljanje i privatnost korisnika interneta nadvija nova prijetnja.

Iako je u slučaju SOPA-e i PIPA-e riječ o nacionalnom zakonodavstvu, a u slučaju ACTA-e o uređivanju trgovinskih odnosa među zemljama potpisnicama, u oba procesa borba za kontrolu nad tokovima informacija i regulacijom interneta otvorila je nove, globalne dimenzije. Internet običavamo poimati kao homogenu globalnu informacijsku mrežu, ali regulacije unutar teritorija nacionalnih država poput regulacije slobode javnog govora, okupljanja, autorskog prava itd. kreiraju vrlo heterogen komunikacijski prostor: prema dostupnim sadržajima i informacijama internet u Njemačkoj, Kini, Iranu, Sjedinjenim Američkim Državama poprilično se razlikuje.

globalno nametanje

Međutim, regulatorne tendencije ovih dvaju procesa imaju cilj promijeniti temeljne tehnološke i institucionalne elemente funkcioniranja interneta kao globalne informacijske mreže. SOPA i PIPA reguliranjem pravnih subjekata s američkom adresom koji su ključni za funkcioniranje interneta u cjelini - kao što su tražilice poput Googlea i Yahooa, crowd-sourced platforme poput Wikipedije, YouTubea ili Flickr!-a, logističke tvrtke poput Amazona, kreditno-kartične tvrtke poput AMEX-a i VISA-e. ACTA svojevrsnim ’savezom voljnih’ koji žele stvoriti globalni okvir kontrole nad tokovima intelektualnog vlasništva povećavajući ovlasti privrednih subjekata na uštrb ujednačenog razvoja globalnih stanovništava i temeljnih prava na sudski postupak i razmjernu sankciju.

3. rođendan Libele: Iskustva i planovi za dalje

Treći rođendan portala o rodu, spolu i demokraciji - Libela je proslila novim dizajnom, novim rubrikama (Vijesti - Najave - Sa stavom - Razgovor - Prozor u svijet) i još kritičnijim pogledom na društvo i državu.

Najsrodniji nam hrvatski portal, Libela.org nastao je 2009. iz potrebe za otvaranjem medijskog i javnog prostora rodnim pitanjima, feminističkom diskursu i neovisnim izvještavanjem o demokratskim procesima, a članica CESI tima i uredništva Libele Tajana Broz odgovorila je na par pitanja o prošlosti i budućnosti portala.

Zašto se danas na 24 sata gasi more web stranica?

PIPA je akronim za prijedlog zakona koji se skraćeno zove Protect IP Act. Puno ime ovog prijedloga glasi “Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property Act of 2011“, što bi na hrvatskom bilo Zakon o sprečavanju stvarnih online prijetnji ekonomskoj kreativnosti i krađi intelektualnog vlasništva iz 2011. godine,

a SOPA je akronim za “Stop Online Piracy Act”, odnosno Zakon o zaustavljanju online piratstva, lijepo je objasnila Netokracija.

PIPA se nalazi u Senatu od svibnja 2011., a ako se izglasa omogućit će američkoj vladi i tvrtkama da pokrenu zakonske mjere protiv bilo koje internetske stranice za koju smatraju da omogućuje kršenje autorskih prava, te su tisuće web-stranica diljem svijeta danas, 18. siječnja odlučile na 24 sata prestati s radom, kako bi senzibilizirati javnost i spriječiti izglasavanje ovih kontroverznih zakona o zaštiti autorskih prava na internetu.

 

Seksističke online uvrede i što sa njima?

Teške uvrede, agresivne prijetnje i ismijavanja postali su nezaobilazni u svijetu web stranica koje korisnicima omogućuju komentiranje, posebice za žene koje sudjeluju u takvoj vrsti rasprave. Učestalost takvog oblika vrijeđanja, poznatijeg pod nazivom „trolling“, usmjerenog posebice na komentatorice i kolumnistice, prisilila je i najpoznatija imena u novinarskom svijetu na ustručavanje u iznošenju svojeg mišljenja. Kao rezultat toga, političke novinarke su se udružile kako bi uputile apel za prestanak takvog uvredljivog ponašanja.

Stav da žena mora biti fizički privlačna da bi ju se shvatilo ozbiljno nije nastao na Internetu, nego davno prije toga i vrlo je često služio kako bi se odbacila bilo kakva ženska mišljenja i ideje. No, Internet, zahvaljujući mogućnosti brzog i lakog komentiranja koju pruža i tome što se svatko može sakriti iza anonimnih komentara, samo je pridonio brojnosti mizoginističkog iznošenja mišljenja iza kojeg nitko ne treba stajati i za kojeg nitko ne odgovara.

Subscribe to this RSS feed