Tekstovi s ključnom riječi: aktivizam

K'o žena - rodna ravnopravnost na Korčuli

Nakon povratka u svoj rodni kraj, novinarka Gordana Šuperak, pravnica Vinka Lozica i ekonomistica Katarina Slejko, odlučile su, potaknute nezavidnim položajem žena, udružiti snage i pokrenuti pozitivne promjene u svom gradu.

Sada već više od godinu dana uređuju i vode radijsku emisiju o ravnopravnosti spolova K'o žena, a u prvom su izdanju emisije ugostile Radu Borić, izvršnu direktoricu Centra za ženske studije, te tako krenule s informiranjem i educiranjem o feminizmu, diskriminaciji i ženskim pravima.

Kako sačuvati knjižnice i arhive feminističkih organizacija?

Problem očuvanja knjižnica i arhiva povijesno je jedan od najvećih kamena spoticanja feminističkih organizacija na prostorima bivše Jugoslavije.

S makedonskom aktivisticom i istraživačicom Anom Miškovskom Kajevskom nastavljamo prvi dio temata posvećenog očuvanju knjižnica i arhivske građe hrvatskih feminističkih organizacija.

Miškovska Kajevska je radeći nekoliko godina na svojoj doktorskoj disertaciji Taking a stand in times of violent societal changes: Belgrade and Zagreb feminists’ positionings on the (post-)Yugoslav wars and each other (1991-2000) uočila mnoge probleme koji vladaju na ovom polju.

Suočavajući se s manjkom arhivske i knjižnične građe o feminističkom pokretu u Beogradu i Zagrebu, Miškovska Kajevska za pomoć se često obraćala inozemnim organizacijama.

Emma Sulkowicz kampanju protiv silovanja nastavlja novim videom

Emma Sulkowicz je objavila video pod nazivom Ceci N'est Pas Un Viol (This is Not a Rape), kojim nastavlja svoj projekt protiv silovanja na kampusu, i to nakon što je prošli mjesec na dodjelu diplome došla s madracom, kojeg je nosila od rujna prošle godine u sklopu projekta Mattress Perfomance (Carry That Weight).

Osmominutna snimka prikazuje Sulkowicz i nepoznatog muškarca koji ulaze u praznu studentsku sobu i započinju konsenzualni seksualni odnos, koji prerasta u agresiju i nasilje. Posljednje četiri minute snimke Sulkowicz leži u fetalnom položaju, zatim posprema krevet i odlazi spavati.

  • u rubrici svijet

Gdje su danas arhivi ugašenih feminističkih organizacija?

Ovim tekstom pokušavamo istražiti gdje se trenutno nalaze arhivi organizacija koje su se bavile arhiviranjem ženske povijesti i stvaralaštva, a osnivane su 90-ih godina.

Pokušat ćemo ukazati na probleme s kojima se trajno nose feminističke organizacije u naporu za očuvanjem vlastitih arhiva te predstaviti one arhive i knjižnice koje su opstale do danas.

Bez cjelovite i očuvane arhive o ženskom i feminističkom pokretu nemamo mogućnosti za čvrstim uporištem, za učenjem na pogreškama i izazovima od starijih generacija, stjecanje uvida u teoriju i praksu te kontekst feminističke borbe post jugoslavenskom prostoru u posljednjih četiri desetljeća.

Ada Colau i 'Barcelona en Comu' vratili/e grad građanima/kama

Vladajuća stranka Španjolske na lokalnim je izborima suočena s velikim gubitcima. Lijevi Podemos i poslovno orijentirani Cuidadanos, ostvarili su velike pobjede dok je Narodna stranka dobila namanji broj glasova u posljednjih 20 godina.

Narodna stranka i Socijalistička partija izmjenjivale su se na vlasti od kraja Francove diktature 1975. godine, a čini se da su se ovaj put Španjolci/ke, suočeni/e s visokom stopom nezaposlenosti i mjerama štednje, odlučili za alternativu.

  • u rubrici svijet

Mirovne aktivistkinje prešle granicu dviju Koreja

Kako javljaju svjetski mediji, tridesetak aktivistkinja, uključujući Gloriju Steinem i nobelovke Mairead Maguire i Leymah Gbowee, propješačilo je demilitariziranom zonom Sjeverne i Južne Koreje, pozivajući na kraj rata.

Women Cross DMZ objavio je prošloga tjedna da će do ovog povijesnog prelaženja granice doći 24. svibnja koji se slavi kao Međunarodni dan žena za mir i razoružanje, a vlade obiju Koreja usuglasile su se i podržale ovaj pothvat.

  • u rubrici svijet

Iranska umjetnica i aktivistkinja na sudu zbog uvrede članova parlamenta

Zbog crteža kojim je uputila kritiku vladinom prijedlogu mjera za restrikciju kontracepcije 29-godišnja Atena Farghadani pritvorena je u zloglasnom teheranskom zatvoru Evin u kojem čeka suđenje za „vrijeđanje članova parlamenta putem slika" i "vrijeđanje iranskog vrhovnog vođe".

Sporni crtež iranskih parlamentaraca s glavama životinja nastao je kao reakcija na dva diskriminatorna prijedloga zakona kojima bi se zabranila sterilizacija i ograničio pristup kontraceptivima te postrožili zakoni o razvodu koji su već sada na strani muškaraca.

  • u rubrici svijet

Sojourner Truth - Od ropkinje sa sjevera do poznate aktivistkinje za prava žena i ukidanje ropstva

Sojourner Truth, žena koja će ostati zapamćena kao afroamerička abolicionistkinja i aktivistkinja za prava žena, rođena je u ropstvu 1797. godine u zaselku Swartekill u newyorškom okrugu Ulster kao Isabella Baumfree.

Datum njezinog rođenja nije zabilježen, što je bila uobičajena praksa za djecu rođenu kao robovi. Iz ropstva bježi 1826. godine, a nakon što je država New York 1827. godine oslobodila robove, postaje poznata abolicionistkinja. Ipak njezin najpoznatiji govor 'Ain't I a Woman?' iz 1851. godine govori o rodnoj nejednakosti.

Emmeline Pankhurst i pravo na slobodu

"Amerika je osvojila slobodu u revoluciji krvoprolićem, žrtvujući ljudske živote. Muškarci svih civiliziranih zemalja ostavili su žene da se same bore za svoju slobodu. Upravo to one u Engleskoj sad i čine. Ljudski životi su za nas sveti, a ako će u ovoj borbi ikoji život biti žrtvovan, bit će to naš. Nećemo to učiniti same, nego ćemo neprijatelja natjerati da odlući hoće li nam dati slobodu ili smrt."

Trebalo je više od deset godina od slavnog govora Sloboda ili smrt (1913.) da bi žene dobile pravo glasa, no, Emmeline Pankhurst, jedna je od vodećih engleskih sufražetkinja, u konačnici je u svom naumu uspjela.

Helen Keller - Inspiracija za život bez ograničenja

“Samoća i žaljenje su naši najgori neprijatelji; ako im se predamo, nikada nećemo učiniti nešto mudro na ovom svijetu.”

Riječi su to Helen Adams Keller, poznate američke književnice i aktivistice, rođene 27. lipnja 1880. godine u Tuscumbiji, Alabama.  Krajem 19. i početkom 20. stoljeća impresionirala je stručnu i širu javnost, te je postala uzorom i simbolom upornosti u svladavanju ograničenja s kojima se susreću osobe s invaliditetom, pružajući potporu i ohrabrujući sve one koji su dijelili sličnu sudbinu.

Helen Keller (27.6 1880. – 1.6 1968.) bila je zdravo dijete, no, u dobi od 19 mjeseci oboljela je od upale moždane ovojnice i jedva je preživjela. Posljedica bolesti bio je trajni gubitak vida, sluha i govora. Put iz mraka počela je nalaziti 1887. u dobi od sedam godina. Kao nadprosječno inteligentno dijete naučila je donekle brinuti se o sebi, postajala je i sve svjesnija da njenom životu nešto „nedostaje“.

Subscribe to this RSS feed