WHW / Što, kako i za koga

 

Od svog osnutka 1999. WHW razvija modele kolektivnog načina rada putem izložbi, publikacija i diskurzivnih događanja. Od svibnja 2003. WHW vodi Galeriju Nova, neprofitnu galeriju u centru Zagreba, koja je u vlasništvu Grada.

WHW je dobio ime po svojoj prvoj izložbi: Što, kako i za koga, povodom 152. obljetnice Komunističkog manifesta, održanoj 2000. u Zagrebu. Što, kako i za koga su tri temeljna pitanja svake ekonomske organizacije a tiču se planiranja, koncepta i realizacije izložbi, kao i produkcije i distribucije umjetničkih djela i umjetničke pozicije na tržištu rada. Ta pitanja postala su moto WHW-ovog rada i izvor inspiracije za sve sljedeće projekte.

Članovi su kustoskog kolektiva What, How & for Whom/WHW kustosice Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović, te dizajner i publicist Dejan Kršić. WHW je prvi dobitnik Nagrade Igor Zabel za kulturu i teoriju (2008), dodijeljene kao priznanje za kulturne aktivnosti u središnjoj i jugoistočnoj Europi.

Kontakt:

Adresa: Slovenska 5, Zagreb
Telefon:(+385) (01) 390 7261
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Web: http://www.whw.hr/

Društvene mreže:

WHW projekti su zamišljeni kao platforme za socijalno angažirane modele kulturne produkcije i refleksije socijalne zbilje. Osim niza izložbi i publikacija, WHW je surađivao na nekoliko projekata:

Početi najbolje što se može (kako govorimo o fašizmu?) dvogodišnji je suradnički projekt koji su 2012. pokrenuli u partnerstvu s Tensta Konsthall (Stockholm) i Kunstverein Graz. Polazište projekta je zbirka eseja Rastka Močnika pod naslovom Koliko fašizma?, objavljena 1995. Projekt se bavi artikulacijom potencijala umjetnosti za buđenje javne svijesti i za odupiranje alarmantnom usponu desnice u Evropi.

Projekt Red Thread pokrenuo je 2009. godine Depo, Istanbul i zamišljen je kao aktivna mreža i platforma za razmjenu znanja i suradnju umjetnika, kustosa, društvenih znanstvenika, teoretičara i kulturalnih radnika s Balkana, Bliskog istoka, Kavkaza, iz Sjeverne Afrike i šire. Cilj mu je stvarati i naširoko rasprostranjivati novo znanje o paradigmatskim društveno angažiranim umjetničkim praksama u širem geopolitičkom kontekstu te tako osporavati prevlast zapadnih naracija u službenim povijestima umjetnosti i priređivanju izložaba.

Od 2010., WHW sudjeluje u dugotrajnom suradničkom projektu Slatke šezdesete, koju je inicirao tranzit.at (Beč). To je eksperimentalni, kustoski, znanstveni i obrazovni istraživački projekt koji istražuje skrivena područja revolucionarnog razdoblja od 1960-ih naovamo promatrana iz suvremenih umjetničkih i teoretskih perspektiva. 

WHW je 2008. započeo s programom Umjetnost uvijek ima posljedice, koji su su-organizirali zajedno s tranzit.hu iz Budimpešte, Muzeum Sztuki iz Lodza i kuda.org iz Novog Sada. Fokusirajući se na četiri područja istraživanja: povijest izložbi, pismo umjetnika, arhivske prakse i konceptualni dizajn i tipografiju, projekt je ponovo otvorio pitanja modernističkog nasljeđa i povijesti srednje i istočne Europe.

WHW je sudjelovao u multidisciplinarnom istraživanju "Političke prakse post-jugoslavenske umjetnosti". Projekt je istraživao povijesne, socijalno-političke i ekonomske uvjete intelektualne i kulturalne produkcije u post-socijalističkom prostoru bivše Jugoslavije. 

Zagreb Kulturni Kapital Europe 3000/CK 3000, pokrenut 2003., okupio je niz lokalnih nezavisnih kulturnih organizacija (CDU, Multimedijalni institut mi2, Platforma 9,81, "Što, kako i za koga", Bacači Sjenki, BLOK, Community Art School i Kontejner) kako bi razvio razne kolaborativne prakse, obuhvaćajući raspon disciplina, od arhitekture i kazališta do novih medija i vizualnih umjetnosti. Propitivao je dominantne režime reprezentacijske kulture i inicirao rasprave o kulturalnoj politici usmjerene prema reformiranju institucionalnog okvira nezavisne kulture.

Više o projektima doznajte ovdje.