Natalie Fenton: Internetski divovi poput Googlea i Facebooka pospješuju širenje lažnih vijesti

Foto: Adam Berry, Transmediale (Flickr) Foto: Adam Berry, Transmediale (Flickr)

Natalie Fenton, profesorica medija i komunikacija na Sveučilištu u Londonu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održala je predavanje pod naslovom Fake Democracy, Digital Media: Reinventing our Democratic Futures.

Predavanje je održano u sklopu sociološke konferencije Communication, Capitalism and Social Change u organizaciji Europskog sociološkog društva. Natalie Fenton je autorica knjiga Misunderstanding the Internet (2012) te Digital, Political, Radical (2016).

Fenton je u izlaganju kritički razmotrila odnos medija i demokracije. U vrijeme kada se fenomen lažnih vijesti (fake news) smatra jednom od najvećih prijetnji demokratskom uređenju, srednjostrujaški mediji sebe karakteriziraju kao branitelje činjenica, kao jedine na kojima leži odgovornost širenja objektivnih informacija.

No, stvarnost je nešto složenija. Značajnije probleme Fenton nalazi u vlasničkim strukturama masovnih medija i njihovom povezanošću s društvenim i političkim elitama. Nadalje, nove tehnologije ne predstavljaju nužno napredak. Internet nije decentralizirao medijski prostor, već upravo suprotno - s jedne strane, omogućio je veću monopolizaciju, a s druge širenje nepouzdanih informacija.

“Mediji za koje se nekoć pretpostavljalo da imaju važne demokratske odgovornosti - kao javna sfera, četvrti stalež, kritički čuvari i kontrolori vlasti - komercijalizirani su, izgladnjeni od nedostatka financija, napadani i restrukturirani - tako da su sve više uvučeni u neoliberalnu logiku,” rekla je Fenton.

Neoliberalne utjecaje na medijsku produkciju Fenton je ocrtala na primjeru britanskog medijskog prostora. Tako je istaknula da dvije kompanije, News Corp UK Ruperta Murdocha i Daily Mail Group Lorda Rothermerea, kontroliraju 60% novina. Naglasila je problematičnost takvih vlasničkih struktura u doba kada su nejednakost i prevelika moć društvenih i političkih elita neki od glavnih društvenih problema. Mediji u vlasništvu elita skloniji su konzervativnim političkim i ekonomskim opcijama (npr. smanjenje deficita i mjere štednje). Takve su politike smanjile izdavanja u javnom sektoru, što je najvećim dijelom naštetilo nižoj i srednjoj klasi.

Eklatantan primjer posljedica vladinih smanjenja javnih i socijalnih davanja je požar u rezidencijalnom tornju Grenfell gdje su prilikom obnove svjesno i radi ekonomičnosti korišteni lakše zapaljivi materijali. Mediji, dijelom zbog imperativa tržišta i dijelom zbog ideoloških pozicija, nisu ispunjavali svoju ulogu u izvještavanju posljedica mjera štednje, iako su postojale naznake njihove štetnosti.

Zbog takvih uvida postaje sumnjiva tvrdnja da makedonski tinejdžeri svojim proizvođenjem lažnih vijesti predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskom sustavu. Internetski divovi poput Googlea i Facebooka, koji su u velikoj mjeri odgovorni za širenje lažnih vijesti, dodatno pospješuju okrupnjavanje i monopolizaciju medijskog prostora. Google je u Ujedinjenom Kraljevstvu korišten za gotovo 90% pretraga na internetu. Prihodi od reklama većinski su podijeljeni između Googlea i Facebooka. Mediji u privatnom vlasništvu stoga moraju dodatno odabirati i modificirati sadržaje prema prometu koji će generirati na takvim platformama, a ne prema značaju koji imaju za društvo.

Nadalje, društvene mreže u određenoj mjeri samo propagiraju, poput megafona, sadržaj produciran u privatnim medijima, što pridonosi daljnjoj centralizaciji. Takvo stanje dodatno potiče propadanje kvalitete i dostupnosti informacija te istiskivanje manjih medija. Primjerice, lokalne novine ne mogu izdržati pritiske slobodnog tržišta i besplatnih izvora informacija dostupnih na internetu.

Fenton mogućnost rješavanja problema vidi u razvitku civilnog društva te grassroots pokretima i zahtjevima za reformu medija. Istaknula je i rad Koalicije za reformu medija, čija je članica, te nedavni reformski prijedlog laburističke stranke.

Zadnja izmjena: 17-09-2018 @ 09:48